Zašto je brak još uvijek važan
Ova knjiga predstavlja sustavan pokušaj da se odgovori na jedno važno pitanje: zašto brak još uvijek ima značajnu vrijednost u suvremenom društvu? Iako se sve češće susrećemo s narativom da je brak zastarjela institucija, autori ove knjige, oslanjajući se na opsežne empirijske podatke iz sociologije, ekonomije, psihologije i zdravstva, iznose tvrdnju da je brak važan i kao privatna veza, ali i kao javna institucija koja stvara konkretne koristi za pojedince, djecu i zajednicu u cjelini.
Tri temeljna zaključka
- Brak je društveno dobro.
To znači da je brak povezan s brojnim pozitivnim ishodima, kako za odrasle osobe koje su u braku, tako i za njihovu djecu. Ti ishodi uključuju bolje mentalno i fizičko zdravlje, stabilnije emocionalne odnose, manju vjerojatnost siromaštva i više razine obrazovanja. - Brak je javno dobro.
Brak ne koristi samo pojedincima, već i društvu u cjelini. Stabilne obitelji olakšavaju funkcioniranje zdravstvenog, obrazovnog i pravosudnog sustava te smanjuju troškove javnih službi. Djeca iz stabilnih brakova imaju manje vjerojatnosti da budu uključena u kriminal ili socijalne službe. - Dobrobiti braka nisu ograničene na imućne i obrazovane.
Naprotiv, brak se pokazuje kao osobito važan za siromašne i manjinske zajednice, iako su upravo tamo stope sklapanja i održavanja brakova u najvećem padu. Time se ističe potreba da se podupiru brakovi u najranjivijim društvenim skupinama.
- Obiteljski odnosi i struktura
- Brak poboljšava odnose između roditelja i djece.
Djeca koja odrastaju u cjelovitim obiteljima s biološkim roditeljima koji su u braku imaju bolje odnose s oba roditelja, posebno s očevima. Brak stvara stabilno i predvidljivo okruženje koje omogućuje prisniju povezanost roditelja s djecom. - Zajednički život nije isto što i brak.
Iako sve više parova živi zajedno bez formalnog braka, istraživanja pokazuju da takve zajednice nisu jednako stabilne ni korisne za djecu. Djeca iz tih zajednica imaju više emocionalnih i ponašajnih problema, a sami odnosi u tim parovima češće su obilježeni konfliktima i nesigurnošću. - Djeca koja odrastaju izvan braka češće i sama razvedu brak ili rađaju izvan njega.
Brak roditelja utječe na obrazac ponašanja djece. Istraživanja pokazuju da razvod roditelja povećava rizik da će i njihova djeca imati nestabilne odnose u odrasloj dobi. To stvara međugeneracijsku spiralu obiteljske nestabilnosti. - Brak je univerzalna pojava u ljudskoj povijesti.
Antropološki podaci pokazuju da je brak prisutan u svim poznatim ljudskim zajednicama kroz povijest. Iako se oblik i praksa braka razlikuju, funkcija braka – povezivanje spolnih partnera, roditeljska odgovornost i raspodjela resursa – ostaje univerzalna. - Normativna predanost braku povećava kvalitetu odnosa.
Parovi koji smatraju brak nečim važnim i trajnim ulažu više truda i posvećenosti u svoj odnos. Takvi brakovi češće uspijevaju jer su oba partnera spremna žrtvovati se i uložiti energiju u prevladavanje kriza. - Brak ima biološke učinke.
Brak, osobito za muškarce, smanjuje razinu testosterona, što je povezano s manjom agresivnošću i većom usmjerenošću na obitelj. Kod djevojčica koje odrastaju bez oca, dolazi do ranijeg puberteta i povećanog rizika od trudnoće u tinejdžerskoj dobi – što se povezuje i s prisutnošću stranih muških figura u kućanstvu.
- Ekonomski učinci
- Razvod i rađanje izvan braka povećavaju rizik od siromaštva.
Djeca i majke koje su same ili razvedene češće žive u siromaštvu i pate od materijalne oskudice. Brak značajno smanjuje rizik od dubokog i dugotrajnog siromaštva. - Bračni parovi akumuliraju više imovine.
Osobe u braku, čak i uz isti prihod kao samci, imaju veću sposobnost stvaranja ušteda i zajedničkih ulaganja. Brak potiče zajedničko planiranje, racionalniju potrošnju i dugoročna ulaganja, poput kupnje nekretnine. - Brak pomaže siromašnim ženama i djeci.
I žene iz nepovoljnih socijalnih okruženja imaju značajne koristi od braka – rjeđe propuštaju platiti stanarinu, režije ili hranu. Stabilan brak štiti ih od siromaštva i materijalne nesigurnosti. - Manjine ekonomski profitiraju od braka.
Afroamerikanci i Latinoamerikanci koji su u braku imaju veće prihode, stabilnije životne uvjete i bolje zdravlje. Brak je za te zajednice ekonomski zaštitni faktor. - Oženjeni muškarci imaju veće prihode.
Muškarci u braku, osobito oni s obiteljskim obavezama, češće pokazuju veću odgovornost, motivaciju i stabilnost na poslu, što rezultira višim primanjima. - Razvod povećava rizik od školskog neuspjeha.
Djeca razvedenih ili nikad oženjenih roditelja imaju slabije školske rezultate, veće izostanke i niže stope završetka srednje škole. - Djeca iz razvedenih obitelji teže dolaze do visoko plaćenih poslova.
U odrasloj dobi, djeca razvedenih roditelja imaju manju vjerojatnost da će završiti fakultet, postići karijeru ili imati financijsku stabilnost.
- Fizičko zdravlje i dugovječnost
- Djeca iz brakova su fizički zdravija.
Imaju manje kroničnih bolesti, bolje prehrambene navike i niži rizik od nezgoda, bolesti i mentalnih poremećaja. - Brak smanjuje rizik od smrtnosti dojenčadi.
Djeca rođena u braku imaju veće šanse za preživljavanje, čak i nakon što se uzmu u obzir drugi faktori poput obrazovanja i rase. - Brak smanjuje ovisnosti.
Oženjene osobe, osobito muškarci, manje piju, rjeđe konzumiraju droge i manje puše. - Oženjeni ljudi žive dulje.
Statistike pokazuju da je očekivani životni vijek veći kod osoba koje su u braku – posebno kod muškaraca. - Brak je povezan s boljim zdravljem.
Osobe u braku imaju manju učestalost bolesti, invaliditeta i hospitalizacija. Osobito se ističe razlika u zdravlju između oženjenih i razvedenih osoba. - Zdravstvene koristi braka postoje i kod siromašnih i manjinskih skupina.
Ove skupine u braku imaju manje psihičkih smetnji i manju konzumaciju štetnih tvari.
- Mentalno zdravlje i emocionalna stabilnost
- Razvod povećava rizik za psihičke poremećaje kod djece.
Djeca razvedenih roditelja češće pate od depresije, tjeskobe, ovisnosti i suicidalnih misli. - Razvod povećava rizik od samoubojstva.
Odrasli i adolescenti čiji su roditelji razvedeni imaju veću vjerojatnost pokušaja samoubojstva. - Neudane i samohrane majke češće pate od depresije.
Brak pruža emocionalnu, financijsku i roditeljsku podršku, čime se smanjuje psihičko opterećenje majki. - Dječaci iz jednoroditeljskih obitelji skloniji su delinkvenciji.
Nedostatak oca ili stabilnog muškog uzora povezan je s višim stopama kriminala, agresivnosti i problema u ponašanju.
- Kriminal i nasilje
- Brak smanjuje rizik da odrasli budu počinitelji ili žrtve nasilja.
Samci i razvedeni češće su uključeni u fizičko nasilje – bilo kao počinitelji, bilo kao žrtve. - Oženjene žene imaju manji rizik od obiteljskog nasilja.
Žene u braku rjeđe doživljavaju nasilje nego žene koje žive u kohabitaciji ili izvan veze. Statistike ukazuju na to da je zajednički život s dečkom ili očuhom češće okružen nasiljem. - Djeca izvan braka češće su izložena zlostavljanju.
Djeca koja žive s očuhom ili majčinim partnerom imaju višestruko veći rizik od seksualnog ili fizičkog zlostavljanja.
Zaključne misli
Knjiga Why Marriage Matters jasno i znanstveno utemeljeno pokazuje da brak nije samo privatna stvar između dvoje ljudi, već i duboko ukorijenjena društvena institucija koja ima snažne i mjerljive posljedice za dobrobit pojedinaca, djece i cijeloga društva. Temeljno je otkriće ove studije da stabilan i trajan brak stvara snažne zaštitne faktore u svim važnim područjima života – od psihičkog i fizičkog zdravlja, preko obrazovanja i financijske stabilnosti, do smanjenja nasilja i kriminala.
Iako suvremeni diskurs često relativizira važnost braka, pogotovo u kontekstu porasta kohabitacijskih zajednica i rađanja izvan braka, istraživanja okupljena u ovom izvješću pokazuju da brak nudi jedinstvenu i nezamjenjivu strukturu koja potiče predanost, odgovornost, međusobnu brigu i ulaganje u budućnost. Posebno se ističe činjenica da blagodati braka nisu rezervirane za bogate, obrazovane ili privilegirane, nego su možda najpotrebnije upravo siromašnima, manjinama i djeci iz nepovoljnih sredina – upravo onima koji su često isključeni iz stabilnih obiteljskih okvira.
Knjiga također upozorava da brak sam po sebi nije čarobna formula koja automatski jamči sreću i uspjeh. No u prosjeku, stabilan brak stvara sigurnije, zdravije i bolje pripremljene ljude za životne izazove, a djeci pruža najbolju šansu za uspješan razvoj.
Stoga je poticanje kulture braka i podrška obiteljima – osobito kroz obrazovanje, javne politike, socijalne programe i društvene poruke – važan zadatak suvremenog društva. Ako kao zajednica želimo više zdravlja, manje siromaštva, manje nasilja i više sreće – tada ne možemo zaobići pitanje: Kako ponovno izgraditi kulturu braka u našem vremenu? Ova studija može biti dobar poticaj u rješavanju tog pitanja.
Naslov: Why Marriage Matters: Twenty-Six Conclusions from the Social Sciences
Izdavač: Institute for American Values
Godina izdanja: 2005. (drugo, prošireno izdanje)
Glavni urednici i autori: W. Bradford Wilcox, William J. Doherty, Norval Glenn, Linda Waite i tim stručnjaka iz više američkih sveučilišta
Temeljna poruka knjige
Preveo i prilagodio: Martin Kajtazi