Ova knjiga predstavlja sustavan pokušaj da se odgovori na jedno važno pitanje: zašto brak još uvijek ima značajnu vrijednost u suvremenom društvu? Iako se sve češće susrećemo s narativom da je brak zastarjela institucija, autori ove knjige, oslanjajući se na opsežne empirijske podatke iz sociologije, ekonomije, psihologije i zdravstva, iznose tvrdnju da je brak važan i kao privatna veza, ali i kao javna institucija koja stvara konkretne koristi za pojedince, djecu i zajednicu u cjelini.

Tri temeljna zaključka

1. Brak je društveno dobro.
   To znači da je brak povezan s brojnim pozitivnim ishodima, kako za odrasle osobe koje su u braku, tako i za njihovu djecu. Ti ishodi uključuju bolje mentalno i fizičko zdravlje, stabilnije emocionalne odnose, manju vjerojatnost siromaštva i više razine obrazovanja.
2. Brak je javno dobro.
   Brak ne koristi samo pojedincima, već i društvu u cjelini. Stabilne obitelji olakšavaju funkcioniranje zdravstvenog, obrazovnog i pravosudnog sustava te smanjuju troškove javnih službi. Djeca iz stabilnih brakova imaju manje vjerojatnosti da budu uključena u kriminal ili socijalne službe.
3. Dobrobiti braka nisu ograničene na imućne i obrazovane.
   Naprotiv, brak se pokazuje kao osobito važan za siromašne i manjinske zajednice, iako su upravo tamo stope sklapanja i održavanja brakova u najvećem padu. Time se ističe potreba da se podupiru brakovi u najranjivijim društvenim skupinama.

 

1. Obiteljski odnosi i struktura

1. Brak poboljšava odnose između roditelja i djece.
   Djeca koja odrastaju u cjelovitim obiteljima s biološkim roditeljima koji su u braku imaju bolje odnose s oba roditelja, posebno s očevima. Brak stvara stabilno i predvidljivo okruženje koje omogućuje prisniju povezanost roditelja s djecom.
2. Zajednički život nije isto što i brak.
   Iako sve više parova živi zajedno bez formalnog braka, istraživanja pokazuju da takve zajednice nisu jednako stabilne ni korisne za djecu. Djeca iz tih zajednica imaju više emocionalnih i ponašajnih problema, a sami odnosi u tim parovima češće su obilježeni konfliktima i nesigurnošću.
3. Djeca koja odrastaju izvan braka češće i sama razvedu brak ili rađaju izvan njega.
   Brak roditelja utječe na obrazac ponašanja djece. Istraživanja pokazuju da razvod roditelja povećava rizik da će i njihova djeca imati nestabilne odnose u odrasloj dobi. To stvara međugeneracijsku spiralu obiteljske nestabilnosti.
4. Brak je univerzalna pojava u ljudskoj povijesti.
   Antropološki podaci pokazuju da je brak prisutan u svim poznatim ljudskim zajednicama kroz povijest. Iako se oblik i praksa braka razlikuju, funkcija braka – povezivanje spolnih partnera, roditeljska odgovornost i raspodjela resursa – ostaje univerzalna.
5. Normativna predanost braku povećava kvalitetu odnosa.
   Parovi koji smatraju brak nečim važnim i trajnim ulažu više truda i posvećenosti u svoj odnos. Takvi brakovi češće uspijevaju jer su oba partnera spremna žrtvovati se i uložiti energiju u prevladavanje kriza.
6. Brak ima biološke učinke.
   Brak, osobito za muškarce, smanjuje razinu testosterona, što je povezano s manjom agresivnošću i većom usmjerenošću na obitelj. Kod djevojčica koje odrastaju bez oca, dolazi do ranijeg puberteta i povećanog rizika od trudnoće u tinejdžerskoj dobi – što se povezuje i s prisutnošću stranih muških figura u kućanstvu.

 

2. Ekonomski učinci

1. Razvod i rađanje izvan braka povećavaju rizik od siromaštva.
   Djeca i majke koje su same ili razvedene češće žive u siromaštvu i pate od materijalne oskudice. Brak značajno smanjuje rizik od dubokog i dugotrajnog siromaštva.
2. Bračni parovi akumuliraju više imovine.
   Osobe u braku, čak i uz isti prihod kao samci, imaju veću sposobnost stvaranja ušteda i zajedničkih ulaganja. Brak potiče zajedničko planiranje, racionalniju potrošnju i dugoročna ulaganja, poput kupnje nekretnine.
3. Brak pomaže siromašnim ženama i djeci.
   I žene iz nepovoljnih socijalnih okruženja imaju značajne koristi od braka – rjeđe propuštaju platiti stanarinu, režije ili hranu. Stabilan brak štiti ih od siromaštva i materijalne nesigurnosti.
4. Manjine ekonomski profitiraju od braka.
   Afroamerikanci i Latinoamerikanci koji su u braku imaju veće prihode, stabilnije životne uvjete i bolje zdravlje. Brak je za te zajednice ekonomski zaštitni faktor.
5. Oženjeni muškarci imaju veće prihode.
   Muškarci u braku, osobito oni s obiteljskim obavezama, češće pokazuju veću odgovornost, motivaciju i stabilnost na poslu, što rezultira višim primanjima.
6. Razvod povećava rizik od školskog neuspjeha.
   Djeca razvedenih ili nikad oženjenih roditelja imaju slabije školske rezultate, veće izostanke i niže stope završetka srednje škole.
7. Djeca iz razvedenih obitelji teže dolaze do visoko plaćenih poslova.
   U odrasloj dobi, djeca razvedenih roditelja imaju manju vjerojatnost da će završiti fakultet, postići karijeru ili imati financijsku stabilnost.

 

3. Fizičko zdravlje i dugovječnost

1. Djeca iz brakova su fizički zdravija.
   Imaju manje kroničnih bolesti, bolje prehrambene navike i niži rizik od nezgoda, bolesti i mentalnih poremećaja.
2. Brak smanjuje rizik od smrtnosti dojenčadi.
   Djeca rođena u braku imaju veće šanse za preživljavanje, čak i nakon što se uzmu u obzir drugi faktori poput obrazovanja i rase.
3. Brak smanjuje ovisnosti.
   Oženjene osobe, osobito muškarci, manje piju, rjeđe konzumiraju droge i manje puše.
4. Oženjeni ljudi žive dulje.
   Statistike pokazuju da je očekivani životni vijek veći kod osoba koje su u braku – posebno kod muškaraca.
5. Brak je povezan s boljim zdravljem.
   Osobe u braku imaju manju učestalost bolesti, invaliditeta i hospitalizacija. Osobito se ističe razlika u zdravlju između oženjenih i razvedenih osoba.
6. Zdravstvene koristi braka postoje i kod siromašnih i manjinskih skupina.
   Ove skupine u braku imaju manje psihičkih smetnji i manju konzumaciju štetnih tvari.

 

4. Mentalno zdravlje i emocionalna stabilnost

1. Razvod povećava rizik za psihičke poremećaje kod djece.
   Djeca razvedenih roditelja češće pate od depresije, tjeskobe, ovisnosti i suicidalnih misli.
2. Razvod povećava rizik od samoubojstva.
   Odrasli i adolescenti čiji su roditelji razvedeni imaju veću vjerojatnost pokušaja samoubojstva.
3. Neudane i samohrane majke češće pate od depresije.
   Brak pruža emocionalnu, financijsku i roditeljsku podršku, čime se smanjuje psihičko opterećenje majki.
4. Dječaci iz jednoroditeljskih obitelji skloniji su delinkvenciji.
   Nedostatak oca ili stabilnog muškog uzora povezan je s višim stopama kriminala, agresivnosti i problema u ponašanju.

 

5. Kriminal i nasilje

1. Brak smanjuje rizik da odrasli budu počinitelji ili žrtve nasilja.
   Samci i razvedeni češće su uključeni u fizičko nasilje – bilo kao počinitelji, bilo kao žrtve.
2. Oženjene žene imaju manji rizik od obiteljskog nasilja.
   Žene u braku rjeđe doživljavaju nasilje nego žene koje žive u kohabitaciji ili izvan veze. Statistike ukazuju na to da je zajednički život s dečkom ili očuhom češće okružen nasiljem.
3. Djeca izvan braka češće su izložena zlostavljanju.
   Djeca koja žive s očuhom ili majčinim partnerom imaju višestruko veći rizik od seksualnog ili fizičkog zlostavljanja.

 

Zaključne misli

Knjiga Why Marriage Matters jasno i znanstveno utemeljeno pokazuje da brak nije samo privatna stvar između dvoje ljudi, već i duboko ukorijenjena društvena institucija koja ima snažne i mjerljive posljedice za dobrobit pojedinaca, djece i cijeloga društva. Temeljno je otkriće ove studije da stabilan i trajan brak stvara snažne zaštitne faktore u svim važnim područjima života – od psihičkog i fizičkog zdravlja, preko obrazovanja i financijske stabilnosti, do smanjenja nasilja i kriminala.

Iako suvremeni diskurs često relativizira važnost braka, pogotovo u kontekstu porasta kohabitacijskih zajednica i rađanja izvan braka, istraživanja okupljena u ovom izvješću pokazuju da brak nudi jedinstvenu i nezamjenjivu strukturu koja potiče predanost, odgovornost, međusobnu brigu i ulaganje u budućnost. Posebno se ističe činjenica da blagodati braka nisu rezervirane za bogate, obrazovane ili privilegirane, nego su možda najpotrebnije upravo siromašnima, manjinama i djeci iz nepovoljnih sredina – upravo onima koji su često isključeni iz stabilnih obiteljskih okvira.

Knjiga također upozorava da brak sam po sebi nije čarobna formula koja automatski jamči sreću i uspjeh. No u prosjeku, stabilan brak stvara sigurnije, zdravije i bolje pripremljene ljude za životne izazove, a djeci pruža najbolju šansu za uspješan razvoj.

Stoga je poticanje kulture braka i podrška obiteljima – osobito kroz obrazovanje, javne politike, socijalne programe i društvene poruke – važan zadatak suvremenog društva. Ako kao zajednica želimo više zdravlja, manje siromaštva, manje nasilja i više sreće – tada ne možemo zaobići pitanje: Kako ponovno izgraditi kulturu braka u našem vremenu? Ova studija može biti dobar poticaj u rješavanju tog pitanja.

 

Naslov: Why Marriage Matters: Twenty-Six Conclusions from the Social Sciences
Izdavač: Institute for American Values
Godina izdanja: 2005. (drugo, prošireno izdanje)
Glavni urednici i autori: W. Bradford Wilcox, William J. Doherty, Norval Glenn, Linda Waite i tim stručnjaka iz više američkih sveučilišta

Temeljna poruka knjige

 

Preveo i prilagodio: Martin Kajtazi