Svjetski dan mentalnog zdravlja
10. listopada obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja koji ima za cilj osvijestiti važnost brige o svom mentalnom zdravlju.
Mentalno zdravlje nije samo odsustvo poremećaja ili bolesti. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji to je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici.
Mentalno zdravlje je značajno povezano s našim subjektivnim osjećajem dobrobiti – našom emocionalnom, psihološkom, socijalnom (društvenom), duhovnom ali i tjelesnom dobrobiti i sastavni je dio općeg zdravlja.
Osoba koja je dobroga mentalnog zdravlja zadovoljna je, pozitivna, sposobna biti sretna u obitelji, prihvaća druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je i dobro se nosi sa životnim nedaćama i stresovima. To ne podrazumijeva da loši osjećaji samo prestaju postojati, već nam mentalno zdravlje pomaže u nošenju s istim osjećajima i svim stresorima koje nam život donese.
Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti i temelj koji omogućuje djeci i mladima da ostvare vlastite potencijale.
Kako brinuti o svom mentalnom zdravlju?
Mentalno zdravlje je puno više od odsustva mentalnih problema i poremećaja. Svatko može poduzeti neke naizgled male korake koji održavaju i doprinose pozitivnom mentalnom zdravlju.
Faktori koji mogu potaknuti pozitivno mentalno zdravlje:
Socijalni odnosi
Povezanost s prijateljima, obitelji i zajednicom pruža nam potporu. Podržavajući socijalni odnosi mogu povećati sreću i samopouzdanje te umanjiti utjecaj stresa, stoga je poželjno uložiti vrijeme u razvijanje odnosa s ljudima koji nas okružuju.
Dijeljenje svojih osjećaja
Pričanje o vlastitim osjećajima može biti način nošenja s problemima. Spoznaja da nas netko sluša može pomoći u tome da se osjećamo podržanima i manje usamljenima, a otvaranje drugima može potaknut i druge da učine isto.
Fizička aktivnost
Redovita fizička aktivnost pozitivno djeluje na fizičko zdravlje, a može pomoći i da se osjećamo bolje, povećati samopouzdanje, koncentraciju i povoljno djelovati na san. Vježbanje ne mora značiti bavljenje nekim sportom, već šetnja, vožnja biciklom ili nešto slično može nas održati aktivnima. Uključite fizičku aktivnost u kojoj uživate u svoje svakodnevne aktivnosti.
Osiguravanje dovoljno sna
Nedostatak sna povezan je s fizičkim problemima poput oslabljenog imuniteta i problemima mentalnog zdravlja poput depresije i anksioznosti. Adolescentima je potrebno više sna nego odraslima, preporučena količina sna za adolescente je 8-10 sati.
Zdrava i uravnotežena prehrana
Isto kao tjelovježba i san, prehrana je važna kako za fizičko zdravlje, tako i za mentalno. Tijelu je potrebna hrana koja sadrži razne nutrijente. Pozitivne promjene možemo učiniti unošenjem barem 3 obroka dnevno uz unos dovoljne količine vode te izbjegavanjem unošenja pretjeranih količina kofeinskih pića i pića s velikim udjelom šećera.
Pomaganje drugima
Pomaganje drugima može pružiti osjećaj da smo potrebni i cijenjeni, a to može pozitivno djelovati na naše samopouzdanje. Volontiranje je izvrstan način da pomažući drugima i zajednici razvijamo socijalne i emocionalne vještine.
Usvajanje novih znanja i vještina
Stjecanje novih znanja i vještina može povećati samopouzdanje, a biti i vrlo zabavno. Otkrijte stari ili novi interes u kojemu uživate.
Vrijeme za sebe
Kratki predah od obaveza može umanjiti stres. To može uključivati bavljenje nekom aktivnošću u kojoj uživamo, ali može i značiti da ne radimo ništa. Obraćanjem pažnje na sebe i svoju okolinu povećavamo razumijevanje sebe i samospoznaju, što potiče mentalno zdravlje.
Više o mentalnom zdravlju i načinima održavanja zdravlja možete pročitati na poveznici.
Pripremila: Marta Tomljanović, mag. paed.